2. 11. 2009.

sK1 open source priprema za štampu

sK1 je open source editor za vektorsku grafiku. Projekat je započet 2006. godine i namenjen pripremi za štampu, orjentisan je ka PostScript i PDF izlazu. Podržava Upravljanje bojama, CMYK, CMYK u PostScriptu, Baziran na Cairo engine-u i Ttk korisničkom interfejsu. Poseduje import filter za: CorelDRAW ver.7-X3,X4 (CDR/CDT/CCX/CDRX/CMX), Adobe Illustrator up to 9 ver. (AI postscript based), Postscript (PS), Encapsulated Postscript (EPS), Computer Graphics Metafile (CGM), Windows Metafile (WMF), XFIG, Scalable Vector Graphics (SVG), Skencil/Sketch/sK1 (SK and SK1), Acorn Draw (AFF), i export filter za: AI (Postscript based Adobe Illustrator 5.0 format), SVG (Scalable Vector Graphics), SK (Sketch/Skencil format), SK1 (sK1 format), CGM (Computer Graphics Metafile), WMF (Windows Metafile), PDF (Portable Document Format), PS (PostScript).

Opširnije na: matičnom sajtu ili SPE IDE

4. 10. 2009.

Kolor šeme

Jedan od preko potrebnih grafičkih alata sigurno je i kreator kolornih šema. Iako postoji mnoštvo komercijalnih aplikacija za tu namenu, ja sam nekako pobornik onih nekomercijalnih, besplatnih, a najviše onih kojima mogu uvek da pristupim i da ih besplatno koristim. Preporučujem:

1. Color Scheme Designer
2. Color Scheme Designer V2
3. Color Scheme Designer V1
4. Kuler
5. Color Schemer Online V2
6. Color Jack
7. Color DB
8. Accessibility Color Wheel
9. 4096 Color Wheel

1. 10. 2009.

Alhemija - likovni eksperiment

Inicijatori Alhemy-je su Karl D.D. Willis i Jacob Hina kao svojevrstan eksperiment sa alternativnim načinima crtanja. Projekat se trenutno razvija u Tokiju, Japan uz podršku Exploratory Software Project-a. Software je pisan u JAVA-i i trenutno ima podršku za Windows, Mac OSX i Linux. Detaljna uputsta možete pronaći na Floss Manuals-u.

Korisna adresa: Alchemy

12. 2. 2009.

Unicode ukratko...

Devedesetih godina kod nas (Srbija) se koristio surogat kodnog rasporeda po imenu YUSCI. Karakteristika ovog kodnog rasporeda je što su na umesto  `; ~; @; ^; }; {; ]; [; |; \; ubacivani slovni znaci sa diakriticima Ž; ž; Č; č; Š; š; Ć; ć; Đ; đ. Ovaj metod je sa sobom često donosio probleme, najviše zbog toga što nije bio standard već priručno rešenje i kao takav je izbačen iz upotrebe. Unikod u tom smislu predstavlja savršeno rešenje, on svakom karakteru dodeljuje jedinstveni broj (kod - slovni lik) bez obzira na platformu (operativni sistem), program, jezik... Da pojasnim, u osnovi, računari barataju samo sa brojevima. Slova i druge karaktere snimaju dodeljivanjem određeneih brojeva. Pre nego što je kreiran Unicode, postojalo je na stotine kodnih sistema koji su vršili dodeljivanje brojeva različitim karakterima, međutim ni jedan od ovih kodnih sistema nije mogao u sebi objediniti sve karaktere. Na primer, samo za prikazivanje jezika zemalja članica EU potrebno je primeniti nekoliko različitih kodnih sistema. Naime, neki jezici, za razliku od engleskog, ne mogu pomoću jednog takvog kodnog sistema prikazati sva slova, znake interpunkcije i često korišćene tehničke simbole.

Detaljnije na: Unicode.org, Wiki HR, Wiki SR, UTF-8.